Jeli na vidiku dogovor oko  preuzimanja  kulturne baštine akademika Josipa Bratulića?

„Gradu Puli i Istarskoj županiji poručio sam da dođu uzeti moje knjige. Ako neće, za to mi ništa ne moraju platiti. No oni mi ne odgovaraju još otprije prošlog Božića kad sam im poslao dopis. Iskreno, zadnjih desetak godina, još od 2008., nudim svoju biblioteku na poklon mojoj Istri i Puli. Najprije sam to preko jedne osobe ponudio Sveučilištu u Puli. Odmah sam shvatio da njih to ne zanima te da ne prepoznaju njihovu vrijednost. Nudio sam svoje knjige i 2012., kao i prošle godine, ali ništa. Ljudi su, znate, po svojoj prirodi ograničeni. I zato ne želim više ni s kim od njih razgovarati“ izjavio je akademik Josip Bratulić u intervju u Glasu Istre

https://www.glasistre.hr/istra/akademik-bratulic-puli-istarskoj-zupaniji-i-sveucilistu-zelio-sam-pokloniti-15-tisuca-svojih-knjiga-koje-su-neprocjenjivo-vrijedne-ali-me-izbjegavaju-a-s-tim-knjigama-smo-mogli-obnoviti-spaljenu-narodnu-citaonicu-593681

Tko je Josip Bratulić?

Josip Bratulić, hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Akademik Josip Bratulić rođen je u Sv. Petru u Šumi 13. veljače 1939. Osnovnu školu pohađao je u rodnome mjestu, a gimnaziju u Pazinu. Filozofski fakultet upisao je u Zagrebu gdje je završio studij hrvatskoga jezika i književnosti i komparativnu književnost.  Na istome je fakultetu 1975. godine magistrirao te doktorirao s temom Istarski razvod kao književni spomenik srednjovjekovne Istre. Nakon završetka studija radio je u Staroslavenskom institutu »Svetozar Rittig«, a zatim je 1977. godine prešao na Filozofski fakultet, gdje je redoviti profesor na Katedri za stariju hrvatsku književnost do umirovljenja. Bio je dekan toga Fakulteta početkom 1990-ih.
U Razred za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti izabran je za člana suradnika prvi put 19. svibnja 1988., a drugi put 28. svibnja 1998. godine. Za redovitoga člana HAZU-a izabran je na Glavnoj skupštini 18. svibnja 2000. godine.

Bio je predsjednik Matice hrvatske, od 1996. do 2002. godine

Bavi se proučavanjem hrvatske književnosti, posebice starijih razdoblja, kao i studijem srednjovjekovnih slavenskih književnosti, pa je iz toga znanstvenog područja objavio niz rasprava i pojedinačnih knjiga. Uz monografiju o Istarskom razvodu (1978) objavio je kritičko izdanje ovoga dragocjenog hrvatskog spomenika srednjovjekovne Istre koje je dosad doživjelo tri izdanja. Izdao je i kritičko izdanje Vinodolskog zakona, kao i nekoliko vrlo važnih pretisaka starih hrvatskih knjiga koje je popratio pogovorima i tumačenjima (Prva hrvatskoglagoljska početnica; Franjo Glavinić, Četiri poslidnja človika; Antun Matija Relković, Satir; Josip Relković, Kućnik; Antun Kanižlić, Sveta Rožalija; Ljudevit Gaj, Kratka osnova; Lekcionar Bernardina Splićanina itd.). Priredio je i preveo Žitja Konstantina Ćirila i Metoda (tri izdanja). Priredio je Izabrane poslanice svetoga Jeronima.

Urednik je biblioteke Histria Croatica.

Objavio je dosad tri knjige svojih rasprava: Istarske književne teme (1987), Sjaj baštine (1990), lzazov zavičaja (1990), zatim monografiju o kiparu Želimiru Janešu (1992), te knjigu eseja Mrvice sa zagrebačkog stola (1994), Leksikon hrvatske glagoljice (1995), Istra – zavičaj starina i ljepota (2000), Pula oduvijek (2001).

Sudjelovao je na brojnim domaćim i stranim međunarodnim znanstvenim skupovima u Hrvatskoj i inozemstvu. Sudjelovao je na velikim kulturološkim projektima: Pisana riječ u Hrvatskoj, Dva tisućljeća pisane riječi u Istri, Hrvatski narodni preporod, Pavlini u Hrvatskoj, Hrvati i kršćanstvo – kultura i umjetnost (Vatikan). Bio je u brojnim organizacionim ili znanstvenim odborima skupova koje je organizirala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (o Istarskom razvodu, o Matiji Vlačiću Iliriku, o Franji Glaviniću, o Šimunu Kožičiću – Benji). Član je brojnih uredništava časopisa i biblioteka. Za seriju »Istra kroz stoljeća« priredio je desetak knjiga. Autor je brojnih scenarija za obrazovni program Hrvatske radiotelevizije.

S profesorom Želimirom Janešom ostvario je jedinstveno spomen-obilježje »Aleju glagoljaša Roč-Hum«, za koju je napisao i vodič (dva izdanja).

http://info.hazu.hr/hr/clanovi_akademije/osobne_stranice/josip_bratulic/josip_bratulic_biografija/

Aleja-Glagoljaša-Istra-Hrvatska-3

 

Do sada nitko nije pokazao interes za  izuzetno vrijedno kulturno blago akademika Bratulića

Akademik Josip Bratulić u svome domu u Zagrebu čuva više od 15.000 knjiga. Njihova se vrijednost procjenjuje u milijunima kuna, ali ih već 10 godina nitko ne želi preuzeti.

Pregovori s Gradom Pulom i Sveučilišnom knjižnicom nikada nisu završeni. Prvo su trebale biti kupljene, zatim darovane, ali se čini da neprocjenjiva vrijednost ipak – ima cijenu.

Tijekom 70 godina skupio je više od 15.000 knjiga. Pravu brojku, kaže, ne može znati, ali zato jako dobro zna gdje su najvrjednije. Svete knjige, molitvenici, književnost, povijest i kultura – samo su dio kolekcije ovoga filologa, povjesničara književnosti i hrvatske kulture koji je i sam napisao nekoliko knjiga. Već 10 godina svojim knjigama, akademik Bratulić uzaludno,  pokušava pronaći novi dom.

https://www.rtl.hr/vijesti-hr/video/vijesti/334519/gotovo-nevjerojatno-daruje-15000-knjiga-vrijednih-10-milijuna-kuna-ali-ih-nitko-ne-zeli/

Kao rođenom Istraninu, Sveučilišna knjižnica u Puli bila je prvi izbor: ”Najprije sam rekao trećinu cijene, na to nisu odgovorili. Onda sam smanjio na petinu cijene i evo ništa, sad ih samo želim udomiti”.

”Knjižnica ima nekoliko depozitnih spremišta i tu bi se moglo staviti ako dođe do donacije i ako akademik bude voljan. Za privremeno postoje depozitna spremišta u kojima se može smjestiti”, kaže Bruno Dobrić, voditelj Sveučilišne knjižnice Pula.

Istarska županija spremna je na suradnju, ali najprije treba – osigurati novac.

Kontaktirala sam mailom  Upravni odjel za kulturu Istarske županije izravno g.pročelnika Vladimira Torbicu, tražeći informacije što se točno zbiva sa tom vrijednom donacijom?

Pročelnik Torbica je rekao da je Istarska županija itekako zainteresirana za tu veoma vrijednu donaciju, međutim da je bilo izvjesnih šumova u komunikaciji, jer je akademik Bratulić u prvim kontaktima tražio izvjesnu naknadu za knjige, a IŽ nema novaca za otkup tih vrijednih knjiga.

Međutim kako se akademik g. Bratulić poslije predomislio i samo želi da preda knjige na korištenje, slijede  dogovori i razgovori između  g. Bratulića, Istarske županije, Grada Pule i Sveučilišne knjižnice Pula.

Kako pretpostavlja g. Torbica dogovor bi trebao biti postignut na obostrano zadovoljstvo svih strana. .A i  za preuzimanje knjiga iz doma akademika g. Bratulića treba osigurati financijska sredstva za popis knjiga, njihovo sortiranje, pakiranje i prijevoz do spremišta, a zatim uređenje prostora gdje će biti omogućeno njihovo javno korištenje.

U proračunu za 2019.godinu tih sredstava za sada nema, jer je donešen Program javnih potreba u kulturi Istarske županije za 2019.godinu, i izvršen njegov rebalans.

Naime Skupština Istarske županije na sjednici održanoj dana 29. travnja 2019. godine ,donijela je;

 ODLUKU O IZMJENAMA I DOPUNAMA PROGRAMA JAVNIH POTREBA U KULTURI ZA 2019. GODINU

U članku 1. Programa javnih potreba u kulturi za 2019. godinu (u daljnjem tekstu: Program) vrše se izmjene i dopune kako slijedi:

-u naslovu PROGRAM JAVNIH POTREBA U KULTURI ZA 2019. iznos „1.919.000,00“ mijenja se i glasi „4.664.486,50“

Znači da se skoro dvostruko povećavaju izdvajanja za kulturu u Istarskoj županiji. O pojedinim stavkama dalo bi se diskutirati, jesu li doista umjesne, kao na pr. Izdvajanja za kulturne programe, medu kojima je i iznos od 200 000 kuna za kazalište Ulysses Rade Šerbedžije na Brijunima, za kojeg smatram da nije ničim zadužio hrvatski narod,  niti zaslužio da ga svi mi financiramo. Neka se izvoli sam financirati i prestati uzurpirati Brijune!

Dok se najmanje izdvaja za knjige!

Nadam se da će se dogovor postići i da ćemo imati prigodu pogledati taj veliki fundus knjiga kada bude svečano otvaranje knjižnice posvećene našem istarskom sinu, akademiku Josipu Bratuliću!


Komentiraj

Please log in using one of these methods to post your comment:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s